LUCIJA ĐAKOVIĆ
ŽIVČANI
SUSTAV
Gradivo 3. razreda biologije
OPĆENITO O ŽIVČANOM SUSTAVU
Živčani sustav, systema nervosum, ustrojstvom je prilagođen ulozi nadzora i usklađivanja (koordinacije) djelovanja gotovo svih dijelova tijela. Svakog trenutka šalju se podražaji različitim vrstama živaca iz našeg tijela te okoline do centra živčanog sustava (mozak) gdje se raščlanjuju ili integriraju. Zbog prevelike količine informacija, mozak ih ne obrađuje sve jer bi došlo do opterećenja već određuje koje su informacije nebitne i odbacuje ih.[1]
ŽIVČANA STANICA
„Živčana stanica ili neuron predstavlja osnovni dio od kojeg je sastavljen naš živčani sustav.“ [2] Živčana stanica sastoji se od dvije vrste izdanaka, a to su aksoni i dendriti. „Dendriti su kratki izdanci koji izlaze iz staničnog tijela.“ [2] Osnovna im je uloga da primaju informacije, odnosno, podražaje od ostalih živčanih stanica ili živčanih osjetila. [1] Drugi izdanci na stanicama su aksoni. „Aksoni su izdanci, koji prenose živčane impulse do sljedeće živčane stanice ili organa koji te impulse primaju“. Gore možete vidjeti podjelu živčane stanice te označene aksone i dendrite. Vrste živčanih stanica su senzorni ili osjetilni neuroni, motorni neuroni, interneuroni. [2]
PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA
„Živčani sustav dijelimo na središnji (centralni) živčani sustav i periferni živčani sustav.“ [2] Periferni živčani sustav dijelimo još na autonomni˙(vegetativni) živčani sustav i somatski (tjelesni) živčani sustav.
PODJELA SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA
KRALJEŽNIČNA MOŽDINA
MOZAK
KRALJEŽNIČKA MOŽDINA
„Leđnu moždinu tvori živčano tkivo koje se proteže od mozga kroz vertebralni kanal u kralješcima, a zadaća joj je prijenos informacija od mozga prema periferiji i s periferije prema mozgu.“ [3] U odrasla čovjeka dugačka je oko 45cm. [3] Pri ozljedi kralježničke moždine, znači ako je osobi prekinut put kojim se živčani impulsi provode iz mozga i u mozak, ovisno na kojem je mjestu došlo do ozljede, takvi ljudi ne mogu primati osjetne informacije iz tih dijelova tijela niti naredbe (najčešće o kretanju) iz mozga ne mogu stizati do tih dijelova tijela. [2] Osim prijenosa živčanih impulsa druga uloga kralježničke moždine je ta da i ona sama upravlja nekim radnjama. U kralježničkoj moždini nalaze se središta nekih refleksa (stali smo na kamen te brzo dižemo nogu). [1]
MOZAK
Mozak je najsloženiji i najtajnovitiji organ u ljudskom tijelu. „Sadrži mrežu neurona koji predstavljaju središta za kontrolu životno važnih funkcija, kao što su disanje i krvni tlak“ [4]
Mozak dijelimo na moždano deblo, mali mozak, limbički sustav i mozgovnu koru. Isto tako dijelimo ga na lijevu i desnu polutku koje su povezane snopom živčanih vlakna te je podijeljen u četiri režnja (čeoni, tjemeni, sljepoočni i zatiljni).[2]
MOŽDANO DEBLO
„Moždano deblo nalazi se u unutrašnjosti mozga, na mjestu gdje kralježnička moždina ulazi u lubanju i spaja se s mozgom.“ [2] Moždano deblo dijelimo na srednji mozak, most i produženu moždinu. U srednjem mozgu se nalaze centri živaca pokretača oka. Most sadrži važna središta autonomnog živčanog sustava te razne mozgovne puteve. Produžena moždina nadovezuje se na gornji kraj kralježničke moždine. Na prednjoj strani produžene moždine nalazi se središnja pukotina koja dijeli produženu moždinu dijeli na lijevu i desnu stranu. [1]
MALI MOZAK
„Mali mozak nalazi se iza moždanog debla, uz donji stražnji dio lubanje.“[2] Mali mozak dobio je ime mali mozak jer izgleda kao umanjena kopija velikog mozga. Njegova najvažnija uloga je koordinacija pokreta i održavanje ravnoteže. Povrijede malog mozga dovode do poteškoća u kretanju ili održavanju ravnoteže. [2] Primjer: različiti kemijski spojevi u alkoholu djeluju na stanice malog mozga te dolazi do gubitka ravnoteže.
LIMBIČKI SUSTAV
„Limbički sustav sastoji se od više struktura koje se nalaze na granici između moždanog debla i mozgovnih polutki.“ [2] Njegova uloga je upravljanje nesvjesnim i autonomnim funkcijama kao što su disanje, tjelesna temperatura, glad, žeđ, spavanje i budnost itd. [5] Uključen je i u doživljavanje emocija i pamćenju. Regulira emocije poput straha, srdžbe kao i agresivno ponašanje. [2] Bolesti limbičkog sustava uzrokuju emocionalnu nestabilnost, nekontroliran smijeh, uznemirenost, strah (centar amigdala), srdžbu, agresiju, ali i pretjeranu mirnoću, apatiju i depresiju. [5]
MOZGOVNA KORA
„Najvažniji je dio velikog mozga svakako njegov vanjski dio ili mozgovna kora.“ [2] mozgovan kora naziva se najsloženijim i najsavršenijim djelom ljudskog organizma. Zahvaljujući mozgovnoj kori ljudi mogu čitati, pisati, misliti, govoriti te obavljati mnoge duge složene funkcije. Kako bi stala u prostor lubanje, površina mozgovne kore je naborana.
PODJELA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV
SOMATSKI ŽIVČANI SUSTAV
SOMATSKI ŽIVČANI SUSTAV
„Somatski (tjelesni) živčani sustav jest onaj dio perifernog živčanog sustava koji koordinira voljne pokreta, kao i neke nevoljne pokrete vezane uz održavanje ravnoteže i napetost mišića pri određenom položaju tijela.“ [2] Motorni živci somatskog živčanog sustava vode impulse do dijelova tijela koje želimo pokrenuti, a senzorni živci vode impulse od nekih osjetilnih organa do središnjeg živčanog sustava.
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV
Autonomni živčani sustav je dio perifernog živčanog sustava koji šalje impulse u mišiće unutrašnjih organa i šalje impulse do žlijezda. „Živci tog sustava reguliraju rad srca, disanje, pritisak krvi u krvnim žilama, rad želuca, crijeva, itd.“ [2] Sustav autonomnog živčanog sustava može se podijeliti na dva dijela, a to su parasimpatički i simpatički živčani sustav.
SIMPATIČKI ŽIVČANI SUSTAV
Simpatički živčani sustav je onaj koji organizam priprema na neku opasnost ili uzbuđenje. Ono ubrzava rad srca i disanje, širi krvne žile, povećava šećer u krvi, povećava krvni pritisak i usporava probavu. [1]
PARASIMPATIČKI ŽIVČANI SUSTAV
Parasimpatički živčani sustav regulira procese koji omogućuju smirenje organizma. Ono usporava rad srca i disanje, smanjuje krvi pritisak, sužava krvne žile i ubrzava probavu. [1]
POPIS KORIŠTENE LITERATURE
Keros, P., Matković, B., (2008.) Anatomija i fiziologija. Ljevak
Bratko, D., (2008.) Psihologija. Profil
Morović, S. (2016.) Leđna moždina - Glavni komunikacijski put između mozga i tijela. Dostupno 2.6.2017. na http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/ohr-savjetnik/ledna-mozdina-glavni-komunikacijski-put-izmedu-mozga-i-tijela/
živim.hr (2010.) Mozak anatomija. Dostupno 2.6.2017. na http://zivim.hr/ucim/mozak-anatomija
Porleksis enciklopedija(2012.) Limbički sustav. Dostupno 2.6.2017. na http://proleksis.lzmk.hr/34669/
POPIS KORIŠTENIH FOTOGRAFIJA I SLIKA
http://reader14.docslide.net/store14/html5/362015/5572016e4979599169a19150/bgb.png
http://ortopedija-ideal.com/Ortoze/Ortoza%20za%20kralje%C5%BEnicu/Spine-Pain-Illustration.jpg
https://akos.ba/wp-content/uploads/2017/05/brain-transplants-merl.jpg
- http://tstorey.com/wp-content/uploads/2016/02/05_Little_Brain_Logo_Blue-1280x720.jpg
https://akos.ba/wp-content/uploads/2015/12/e40cac1b259bd84eaea4e09de6e59552.jpg
http://modernhealthandfitness.com/wp-content/uploads/2011/12/muscles-anatomy-body.jpg
https://fitlinebeautyline.files.wordpress.com/2014/10/gut-skin-axis.jpg